Stolac je živopisni hercegovački grad koji sam odlučio posjetiti na proputovanju sa mora. Na raskrsnici u Čapljini skreće se za Stolac i za otprilike pola sata vožnje solidnim magistralnim putem, kroz tipični hercegovački pejzaž stiže se u ovaj gradić.

Nedjelja je, nema gužvi na putevima, a i u samom gradu ljudi ispijaju kahve u obližnjim restoranima, kao i svakoj drugoj kasabi u BiH. U Stolac sam došao sa namjerom da posjetim begovinu Rizvanbegovića, koja predstavlja spoj arhitekture i života u prirodnom okruženju.

Naišao sam slučajno na jedno društvo,koje je ćaskalo ispred jednog ugostiteljskog objekta da pitam, kako mogu doći do pomenute lokacije. Jedan me upitao, a šta te zanima kod Rizvanbegovića.

Rekao sam da sam turista i da bi želio pogledati objekte i prirodu. On je pogledao u pravcu jednog gospodina i ja sam prepoznao Fahrudina Rizvanbegovića bivšeg ministra u vladi FBiH i jednog od savremenih stanovnika begovata. Upitao sam ga kako mogu doći do njegovog imanja a on mi je rekao da ima jedan kilometar i po do imanja i da ću doći autom pravo u avliju.

Uskim sokakom dovezao sam se pred imanje. Dočekao me je na imanju Ismet Fahrudinov brat. Malo mi je pričao o istoriji begovata, o funkciji objekata za življenje i o mladima koji ne žele da žive tu i održavaju to kulturno historijsko blago.

Pored samog imanja teče rijeka Bregava, plitka i bistra. Pored rijeke primijetio sam i jedan otoman za ležanje, što je vjerovatno naš domaćin koristio za odmor, poput njihovog najpoznatijeg pretka Ali paše Rizvanbegovića.

Objekti su u privatnom vlasništvu, ali su otvoreni za posjetioce. Primijetio sam da ovdje ima gostiju iz Hrvatske i Srbije (Novi Pazar). Domaćin mi je kazao da oni ne mogu sami održavati ovo imanje i da je potrebna pomoć države.

Ovaj kompleks nije zvanično turistički objekt, niti se bilo šta koristi u komercijalne svrhe. O samoj lokaciji govore fotografije, koje svjedoče o ljepoti arhitekture i prirode. Naravno, ovdje je nemoguće ne svratiti na lokalitet nekropole stećaka Radimlja u blizini samog Stoca, koja svjedoči o hiljadugodišnjoj istoriji življenja na ovim prostorima. Sam lokalitet je u funkciji turizma o čemu govori i postojanje savremenog turističkog ureda sa svim pratećim sadržajima.

Razim Slanjankić, 2018. godine