Iz štampe je nedavno izašao roman Pogibija braće Morića istaknutog historičara prof. dr. emeritusa Envera Imamovića. Imamović u novoj knjizi opisuje važan historijski događaj koji se dogodio u Sarajevu prije 250 godina. Historijski događaj se veže za pobune i nemire prouzrokovane teškim društvenim prilikama i političkom nestabilnošću, a glavni likovi su braća Morići, koji su s ostalim Sarajlijama, onovremenim političarima, bili akteri svih tih zbivanja, i borci protiv društvenih i političkih nepravdi.

Imamović je u romanu opisao i kako je izgledao onovremeni, svakodnevni život Sarajlija, ramazanske noći i sijela, teferiče, ašikovanje na pendžeru, sretne i nesretne ljubavi, poplave i haranje kuge koje su pustošile grad. Sve je opisano na osnovi stvarnih događanja zabilježenih u arhivskoj građi, a na kraju knjige je objavio 40 slika u boji onih lokaliteta koje je spomenuo u najnovijoj knjizi.

Jedan od najpoznatijih bh. historičara je objasnio kako su braća Morići bili veliki heroji i borci za Bosnu. Zbog njihovog, autentičnog sarajevskog mangupluka, Morića han je postao njihov.

– Riječ je o historijskom romanu, a kad se kaže historijski roman, i kada ga piše historičar kao ja, to je onda opis jednog vremena, u ovom slučaju opis Sarajeva od prije 250 godina i upravo u to vrijeme su živjeli braća Morić. Kažem historijski zato što unutra svi događaji koji se opisuju, oni su autentični, prikupljeni na osnovu historijskih podataka, a to su arhivska građa, narodna predanja i junački spjevovi, odnosno balade o njima jer to su ličnosti koje su dale pečat toga vremena Sarajeva.

A ko su oni? Oni su dva brata koji su bili izuzetno agilni u svoje vrijeme. A prije svega to su bili borci protiv nepravde, zaštitnici slabih, a u to vrijeme, Sarajevo je proživljavalo, kao i čitava Bosna, upravo ono što danas proživljava Bosna i Hercegovina. To je miješanje stranaca u unutrašnje stvari i poslove BiH, nepravda, korupcija, mito. Dakle, sve ono što upravo danas mi proživljavamo. I u takvim okolnostima braća Morić i age Sarajlije su se borili protiv nepravde i zulumćara.

U to vrijeme Bosna je bila, kako se zna, pod turskom vlašću i centralna vlast u ono vrijeme za Bosnu je bila ono što je danas Evropska međunaroda zajednica, i slala je ovdje svoje emisare da vladaju. To je doba kada je već tursko carstvo bilo na zalasku, kada je vladala korupcija i mito u turskom društvu, i svi koji su dolazili ispred njihove vlasti da vladaju u Bosnu, počev od vezira, pa ostali, oni su isključivo to smatrali da napune svoje kese. Zato su se Sarajlije pobunile protiv njih i u historiji to je poznato razdoblje od deset godina koje je trajalo sredinom 18. stoljeća, i to su bila teška vremena u Sarajevu. Poginulo je samo 150 viđenijih ljudi, i na koncu i braća Morić. Ja sam to sve opisao –kaže Imamović.

Naglašava da roman ne opisuje samo ta zbivanja.

– Dao sam pregled, odnosno presjek života onog vremena Sarajeva, svih vidova života – i društvenog, uz politički, vjerski, i svakodnevni život. Sve je to opisano u romanu, isto kao da gledate dokumentarni film. Od toga kako su građeni bedemi, zašto su građeni, onda su bile kuge koje su harale, poplave, potresi, odnos među ljudima, odnos između begova, aga i njihovih kmetova, između pojedinih porodica, odnose između muža i žene, rođaka. Ono što je u životu svih nas danas, to je opisano u romanu. S obzirom na to da je riječ o historijskom romanu svi su događaji autentični, i zato svi oni lokaliteti, mjesta koja se najviše spominju dao sam slike u boji. Između ostalih zanimljivo je da se znatan dio radnje dešava u Lukomiru, onda na Ilidži, Trebeviću, gdje su onda ljudi, isto kao danas, išli na izlete, zabavljali se – pojašnjava Imamović.

Kako ništa nije prepustio slučaju, tako je i slika na naslovnici knjige umjetničko djelo našeg poznatog akademskog slikara Senada Begića, a po predanju, prikazuje braću Moriće koji su običavali pred akšam (predvečerje) sjediti na ćupriji (onoj kod Vijećnice), i pušiti na duge čibuke.

– Za to vrijeme nije se niko usudio proći ćuprijom da slučajno ne stane na čibuke, i eto jada. Kad se za to pročulo, stariji su to nazivali “pasjalukom”, a mlađima se to sviđalo jer su im u svemu bili uzor. Ta slika je ciljano na naslovnici jer uglavnom Sarajlije kada im spomenete braću Morić, upravo ih znaju po toj priči. Za koji dan bit će promocija romana i može se nabaviti u svim sarajevskim knjižarama. Mogu reći, s obzirom na sadržaj knjige, da je izazvala veliki interes do sada, pa čak meni kao autoru javljaju se ljudi sa drugih kontinenata. Ja se nadam, i vjerujem da će prema dosadašnjim utiscima, naći svoje mjesto jer je pisana za široke narodne mase, jednostavno. A sve što se onda dešavalo, nažalost mi i danas doživljavamo. Svi oni koji budu čitali, uvidjet će da se sve isto dešava, samo su druga lica i u drugom vremenu – zaključuje Imamović.

Preuzeto sa: Faktor