U Bošnjačkom institutu - fondacija Adila Zulfikarpašića u Sarajevu održana je skupština BZK "Preporod" u BiH.
Skupština BZK Preporod u BiH birala je nove organe udruženja; pored ostalog birao se predsjednik udruženja, članovi upravnog odbora, članovi matičnog odbora, savjet, članovi nadzornog odbora i suda časti.
Prije izborne sjednice Skupštine predsjednik BZK "Preporod" u BiH u ranijem mandatu prof. dr. Senadin Lavić obraćajući se delegatima rekao je da je njegov mandat pored ostalog obilježilo:
- Slijeđenje ciljeva zadatih Statutom ''Preporoda''
- Razvijanje koncepta i ideje kulture mira.
- Insistiranje na bošnjačkom nacionalnom i narodnom identitetu.
Svugdje u BiH i svijetu smo širili tu ideju Bosne i bošnjaštva na naučno argumentiran i civilizacijski način . I na kraju zahvalio bi se svim našim ljudima u BiH i inozemstvu koji su bilo koji kulturni projekt uradili za Bošnjake - rekao je profesor Lavić.
Za novog predsjednika "Preporoda" u BiH izabran je jedini kandidat, profesor Sanjin Kodrić.
Podsjetio je da je BZK "Preporod" najstarija i najznačajnija kulturna ustanova Bošnjaka s tradicijom dužom od jednog stoljeća, počevši od 1903. godine.
- Otad pa sve do danas ''Preporod'' nastoji biti temeljna kulturna ustanova Bošnjaka i pokretač nekih važnih procesa i pojava prije svega u bošnjačkom kulturnom životu, a to se onda kasnije reflektira u ukupni društveni život Bošnjaka - izjavio je Kodrić.
Novo rukovodstvo BZK ''Preporod'', kako je dodao, nastavit će sve dosad započete projekte i uvesti čitav niz novih.
U smislu okvirnog programa rada i djelovanja BZK "Preporod" u narednom razdoblju jedna od ključnih tačaka, kako je naveo Kodrić, jeste unutrašnja reorganizacija, jačanje institucionalnih kapaciteta i poboljšanje finansijsko-materijalnog stanja BZK "Preporod".
Napomenuo je da Preporod, uključujući i sve njegove organizacijske jedinice, treba biti intenzivno prisutan u kulturnom i društvenom životu Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, ali i u kulturnom i društvenom životu Bošnjaka izvan BiH.
Također, kako je dodao Kodrić, BZK „Preporod“ posebno se treba okrenuti "živoj kulturi", tj. svakodnevnim kulturnim aktivnostima kakve su tribine, javna predavanja, razgovori ili različita književna i umjetnička zbivanja (književni susreti, promocije, koncerti, izložbe i sl.), ali i organizirati i razvijati različite druge kulturne aktivnosti (ljetne i zimske škole, različite radionice i sekcije, horove, ansamble i sl.), uključujući i adekvatnu prezentaciju narodne kulture i folklora, te sportske aktivnosti (poput planinarenja i drugih vidova sportskih druženja i sl.).
- Naročito je važno okretanje mlađoj populaciji, odnosno takvim aktivnostima koje će mlade intenzivnije uključivati u projekte i programe bošnjačke kulture – istakao je Kodrić.
Prema njegovim riječima, posebna zadaća BZK "Preporod" jeste i rad na naučnoistraživačkim projektima od temeljne važnosti za Bošnjake i Bosnu i Hercegovinu, a čijoj je realizaciji namijenjen Institut za bošnjačke studije.
U segmentu enciklopedistike i leksikografije ključni projekt na kojem „Preporod“ treba raditi jeste „Enciklopedija Bošnjaka“, prva takva enciklopedija u ukupnoj povijesti bošnjačkog naroda. Kodrić je naveo i niz projekata iz oblasti istraživanja, normiranja i afirmiranja bosanskog jezika. Jedna od ključnih zadaća BZK "Preporod" jeste i izdavačka djelatnost, a koja bi trebala učiniti vidljivim i široko dostupnim rezultate naučnoistraživačkog rada, odnosno uopće rezultate kulturnog djelovanja BZK "Preporod".
Sanjin Kodrić je profesor bošnjačke književnosti i teorije književnosti na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, dok je kao gostujući profesor ili po pozivu predavao na diplomskim, magistarskim i doktorskim studijima na više univerziteta u Bosni i Hercegovini i inostranstvu.
Posebno se bavi novijom bošnjačkom i bosanskohercegovačkom književnošću (19. i 20. stoljeće), naročito u kulturalnoj perspektivi, te u vezi s pitanjima interliterarnosti i interkulturalnosti, kao i teorijom historije književnosti i savremenim književnim i kulturalnim teorijama. Autor je oko sto naučnih i brojnih stručnih radova objavljenih u BiH i inostranstvu, kao i šest autorskih naučnih knjiga.
Izvor: Avaz
