Kako govoriti i pisati o kulturnom naslijeđu i tradiciji jedne države i naroda u vremenu u kome je došlo do difuzije svih vrijednosti i načela koje ta država njeguje kroz stoljeća? Kako ponovo oživjeti duh interesovanja za osobenom prošlosti Bosne i Hercegovine, prošlosti koja je iza sebe ostavila neprocjenjive tragove i utisnula duboke rezove u identitet Bosne i Hercegovine te kroz historijske epohe, iako toga nismo ni svjesni, na svojevrstan način oblikovala mentalitet Bosanaca i Hercegovaca?
Bogatstvo jedne države ne mjeri se samo ekonomskom moći, njenom političkom dominacijom ili monopolom u određenoj ekonomskoj ili društvenoj sferi. Bogatstvo jedne države u velikoj mjeri predstavlja njeno kulturno naslijeđe i tradicija. To su dva elementa kulturne historije koji svjedoče o prošlosti jedne države, istovremeno bivajući glavni i neoborivi dokaz o nastanku, egzistiranju i razvitku te iste države.
Artefakti kulturnog naslijeđa nijemi su svjedoci bogate i osebujne prošlosti BiH koji stoljećima čuvaju tajne minulih trenutaka kroz povijesni razvoj bosanske države. Bivajući svjedocima mnogih historijskih perioda u povijesti BiH, ostaju i danas vjerni čuvari kulture i tradicije koja se njeguje od nastanka bosanske države.
Artefakti kulturnog naslijeđa – nijemi svjedoci prošlosti, ali svjedoci koji nekad govore više i bolje od same nauke. Svaki kamen, stećak, bogomolja, most ili stari utvrđeni grad priča su sami za sebe, priča u knjizi višestoljetne tradicije Bosne i Hercegovine, knjizi koja ima na hiljade stranica, knjizi koja se još uvijek ispisuje.
Tradicija je dio identiteta jednog naroda, element koji je kroz povijest sasvim neopaženo oblikovao mentalitet tog naroda. Bez obzira da li se tradicija ispoljila kao usmeno kazivanje koje se prenosi s koljena na koljeno, određeni oblik ponašanja, različiti rituali, plesovi ili element svakodnevnog života, njena uloga u savremenom društvu je nesamjerljiva.
Tradicija je trag prošlosti kojeg i danas nesvjesno nosimo, svako sa sobom, na neki svoj način. Ona svjedoči o onome ko smo i šta nas je oblikovalo.
Historija Bosne i Hercegovine je toliko osebujna i jedinstvena, i upravo ta činjenica čini je toliko posebnom i drugačijom. Pobrojati sve elemente historijskih epoha na bosanskohercegovačkom tlu je gotovo nemoguće, jer nam se uvijek čini da je nešto izostavljeno ili zaboravljeno.
Što se tiče materijalnih ostataka kulturnog naslijeđa, njih susrećemo svugdje, u svakom sokaku, mahali ili brežuljku. To su vjerni čuvari bosanskohercegovačke prošlosti.
Duhovne ostatke je još teže sagledai i u cjelini sakupiti. Usmeno kazivanje, običaji, rituali su se prenosili vjekovima s generacije na generaciju, s majke na kćerku, s oca na sina. Kroz vrijeme su gubili i mijenjali nešto od prvobitnih oblikovanja, ali su se očuvali sve do danas.
Svi elementi, materijalni i duhovni, koji predstavljaju kulturno naslijeđe i tradiciju čine sve ono što je Bosna i Hercegovina u svojoj srži.
To je zapravo osnovna jedinica kulturne opstojnosti Bosne i Hercegovine, jedinica na koju se vežu svi drugi elementi iz savremenog društva čineći ono što je BiH u današnjem kontekstu.
Žila kucavica svake države je njena povijest, jer bez čuvanja prošlosti nema sadašnjosti. Na šta će se nastaviti njegovati kultura sadašnjosti ako nema polazišne elemente iz kulture proizvedene u prošlosti?
U vremenu kada su kultura i tradicija na posljednjem mjestu kako njegovati kulturno naslijeđe i tradiciju? Kako ukazati na značaj tradicije ako preuzimamo elemente života i kulture iz drugih tradicija, smatrajući da naša vlastita nije dovoljno dobra ili da su elementi tradicije čuvani od strane naših djedova zastarjeli? Kako mogu kultura i tradicija zastarjeti?
To što pojedinci, nedovoljno obrazovani u pogledu kulturnih vrijednosti, žele odbaciti tradiciju i kulturu čuvanu vjekovima, ne znaju da zapravo odbacuju vlastiti identitet.
Na elemente prošlosti jedne države, a to kao svjedoci potvrđuju njeno kulturno naslijeđe i tradicija koji čine osnovno jezgro oko kojeg se nižu tekovine novog vremena, dajući tako kontekst savremenog bosanskohercegovačkog društva.
Uspavanka, legenda, narodni ples i nošnja, crkva i džamija, stećak, česma, most ili utvrđeni grad ili još niz drugih elemenata kulturnog naslijeđa, ustvari su stalna postavka u muzeju zvanom „Bosna i Hercegovina“, muzeju koji radi unazad stoljećima i u kome su kustosi svi oni ljudi kojima je suđeno da se rode kao Bosanci i Hercegovci i koji svojim životima i pričom svjedoče o kulturnom naslijeđu i tradiciji Bosne i Hercegovine.
Biografija:
Ilma Murić rođena je 13. 12. 1995. godine u Mendenu, Njemačka. 2018. g. diplomirala je na Odsjeku za bosanski jezik s književnošću i historija na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bihaću. Dobitinica je Priznanja za apsolventa s najvišim prosjekom na Pedagoškom fakultetu. Učestvovala je na dvije naučne konferencije i Sarajevskoj zimi 2018.
