Goran Milić je nedavno gostovao u Srebreniku prilikom promocije knjige Čuvarkuća Tarika Đodića. Rijetke su prilike da uživo možemo gledati najveća pera nezavisnog novinarstva u regionu.
Zapazili smo prije početka promocije knjige da ovaj novinar, koji je pored ostalog intervjuisao i Džordža Buša starijeg, piše bilješke prije nego će se obratiti publici. Što pokazuje da novinar ogromnog iskustva nište ne prepušta slučaju. Moglo se primijetiti da se radi o ležernoj osobi, koja ne pridaje važnosti salonskom oblačenju, a bio je i veoma susretljiv prema lokalnim medijima kojima je davao izjave. Saznali smo da je od domaće publike počašćen i ovdašnjom rakijom.
Goran Milić je do nedavna bio direktor Al Jazeere BiH za vijesti i ostao je upamćen njegov serijal Alhemija Balkana, koja govori o poznatim i nepoznatim uspješnim ljudima i poduhvatima. Njegove emisije odlikuje originalnost tema i jednostavan koncept emisije, pa se čini da je lako biti novinar.
Upravo se uporedo na HRT i Al Jazeera BiH emituje serijal "Tada & Sada", čiji je osnovni koncept kako se nekada živjelo, a kako sada sa zanimljivim prilozima i sagovornicima. Ovo je prilika da oni stariji gledaoci sa distance od 25. godina i više vrše upoređivanje kako se onda živjelo, a kako sada.
U četiri se pedesetominutna nastavka uspoređuje život u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj s današnjicom u samostalnoj Republici Hrvatskoj. Uz snimke iz bogate arhive Hrvatske radiotelevizije (HRT) i drugih izvora, nastale u nekoliko posljednjih godina, analitički se i statistički, uz izjave svjedoka i stručnjaka, prikazuje život u komunizmu od poraća do raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i uspoređuje s današnjim u mnogim područjima - politici, gospodarstvu, životnom standardu, proizvodnji i uslugama, zaposlenosti, infrastrukturi, školstvu, zdravstvu, stambenom standardu, kulturi, sportu.
Serija „Tada & Sada“ priprema se u koprodukciji Hrvatske radiotelevizije, sarajevske produkcijske tvrtke FotoArt i Al Jazeere Balkans. Autor je projekta, scenarist, režiser i reporter HRT-ov doajen Goran Milić, koji smatra da bi se nastavci televizijske serije „Tada & Sada“ trebali posebno snimati za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i druge države ovog podneblja jer su iskustva s prošlošću u mnogočemu različita.
„Izazov mi je bio raditi ovu seriju zato što se u Hrvatskoj žustro debatira o dobrim i lošim stranama života u Jugoslaviji i komunizmu i, ovisno o stavu, ljudi biraju teme i činjenice kad prošlost uspoređuju sa sadašnjošću. Kako ću uskoro napuniti 72 godine, jedan sam od rijetkih aktivnih televizijskih novinara čija sjećanja sežu u dalju prošlost i, pod uvjetom da budem u najvećoj mjeri objektivan, mislim da mogu napraviti realniju usporedbu od dosad ponuđenih“, ističe HRT-ov doajen Goran Milić.
"Uređivanje “Dnevnika” je veoma stresan posao. Ja to znam jer sam ih preko 800 uredio i vodio. Nikada nijedan voditelj i urednik "Dnevnika" nije bio na bolovanju osim kada ga smene. Tek tada ide na bolovanje,rekao je Milić jednom dnevniku.
Milić kaže da se novinarstvo nije promenilo u poslednjih tridesetak godina.
"Ukidanje emisija se uvek događalo. Problem u socijalizmu je bio taj da kada ti ukinu emisiju, onda ukinu i tebe. Sećam se 1972. kada je bio obračun Tita sa takozvanim srpskim liberalizmom. Onda je Aleksandar Nenadović, najbolji novinar „Politike“, “sleteo” u dokumentaciju i tek nakon devedesetih se počeo potpisivati sa punim imenom i prezimenom. .U komunizmu je bilo lakše - imali ste jedan zadani okvir u okviru kojeg ste funkcionisali. Ovo je danas slobodno tržište, slobodno lovište.
Na pitanje ima li danas slobodnog novinarstva, odgovara: “Nama je teško danas u slobodi biti novinar, a slobode ima više nego ranije. Ima je 100 odsto više i neka niko ne kaže da nije tako”.
Od 1992. do 1996. godine bio je nezaposlen, a svakog ponedeljka išao je u Ljubljanu po 200 nemačkih maraka honorara koje mu je plaćao nedeljnik “Mladina” za tekstove. “Pišući za strane medije živeo sam nekoliko godina”, rekao je Goran.
Dodaje da su danas u proseku “novinari sa više znanja nego onda”.
- Koliko je novinara onda imalo fakultet, a koliko danas? A koliko je onda ljudi znalo strani jezik, a koliko danas? Ja bih rekao da je danas više. Ovo vreme ne treba pocenjivati. Mi ćemo plakati za njim. Bojim se da je ovo vreme maksimalne slobode koja je moguća u ovom svetu gde se povećava broj stanovništva, gde je strukturna kriza, gde kapitalizam ne daje odgovore, a komunizam ne može biti alternativa. Dokle god je ova generacija koja ga pamti živa, ona se na njega neće vratiti, niti će dopustiti da se vrati.
Goran Milić je rođen 1946. u porodici nekadašnjeg jugoslavenskog ambasadora u Urugvaju. Karijeru je započeo na Televiziji Beograd 1970. godine. Za tu kuću radio je kao dopisnik iz New Yorka od 1980. do 1985, a zatim je bio i profesor novinarstva na Beogradskom univerzitetu (1985–1988).
Od 29. oktobra 1990. do 11. maja 1992. radio je kao urednik i voditelj TV-dnevnika YUTEL. Odmah nakon obustave rada ove emisije 1992. postaje direktor novinskog centra ratne vlade Republike Bosne i Hercegovine, a nakon toga i portparol olimpijske delegacije Bosne i Hercegovine na Olimpijskim igrama 1992. u Barceloni.
Od 1997. radi na Hrvatskoj radioteleviziji, gdje je od 2002. bio urednik i voditelj emisije Brisani prostor, a od 2004. urednik i voditelj nedjeljnog Dnevnika.
U nekoliko posljednjih godina proslavio se putopisima informativnog karaktera, poput Idemo u Ameriku, A sad u Europu! i Idemo na Sjever, kojima je privukao pažnju hrvatske javnosti, navodeći u njima nekolicinu već otprije poznatih informacija s nekim neobičnostima u kulturi ponašanja u tim dijelovima svijeta u odnosu na Hrvatsku.
Do 2016. godine bio je direktor vijesti i programa na Al Jazeeri Balkans. Govori više stranih jezika: engleski, francuski, španski i italijanski.
