KULTURNO NASLIJEĐE I TRADICIJABZK "Preporod" Srebrenik

29.08.1189. / Godišnjica Povelje Kulina bana

"Povelja bosanskog bana Kulina napisana je na današnji dan prije 829 godina, 29. avgusta 1189. Pisana je na bosanskom jeziku, bosanskim pismom-bosančicom".

 Povelja pokazuje da je Bosna već u 12. stoljeću imala uređenu državu, institucije i suverenog vladara. Prvi je poznati diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku, a kao takav zaslužuje posebnu pažnju.

Sačuvana su tri primjerka ovog vrijednog dokumenta, ali se ni jedan ne nalazi u Bosni i Hercegovini. Dva primjerka se nalaze u Dubrovniku, a treći primjerak nalazi se u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu u Rusiji.

Predsjednik Udruženja bosansko-tursko prijateljstvo Rizvan Halilović podsjetio je da oni od 2012. godine organiziraju tribine povodom 29. augusta, te da žele na ovaj način izvršiti reafirmaciju ovog događaja i da skinu prašinu s jednog od temeljnih poličko pravnih dokumenata BiH.

"Rodni list BiH je s početka devetog vijeka, a bosanski stećak, Povelja i drugi dokumenti su potvrda ili uvjerenje koje pokazuju granice bosanske duhovnosti i teritorijalne prisutnosti na Balkanskom poluostrvu", kazao je Halilović za medije.

BiH je od Rusije tražila primjerak Povelje, za koji se pretpostavlja da je original, da ga vrati ili da bude privremeno izložen u Zemaljskom muzeju BiH. Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH su rekli da su u skladu sa odlukom Vijeća ministara BiH iz maja ove godine o tome obavijestili Ambasadu BiH u Ruskoj federaciji.

"U skladu sa obavijesti MVP BiH za Ambasadu BiH u Moskvi, kojom je dostavljen zaključak Vijeća ministara BiH, ambasador Bosne i Hercegovine u Ruskoj Federaciji Mustafa Mujezinović nastavio je aktivnosti i razgovore u nadležnim institucijama Ruske Federacije u vezi spremnosti ruske strane da ustupi originalni primjerak Povelje Kulina bana, a radi privremenog izlaganja u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Još uvijek nemamo konkretan odgovor ruske strane", naveli su iz MVP BiH.

Halilović smatra da je krajnje vrijeme da se riješi pitanje Povelje zbog svih građana BiH, ali i zbog generacija koje dolaze.

"Imam dva mišljenja o tome što je Povelja daleko od BiH, ponekad mislim da je možda dobro što nije kod nas, jer da je ostala možda bi izgorila kao i mnogi drugi dokumenti u prethodnom ratu ili bi je možda izgubili", kazao je Halilović.

Povelji je mjesto u Zemaljskom muzeju BiH, smatra Halilović i dodaje da prije Povelje država mora napraviti atmosferu u kojoj će Muzej biti državna institucija koju će godišnje posjećivati stotine hiljada đaka iz cijele BiH.

"Mi kao država i društva moramo prvo početi shvatati i početi vrednovati svoju historiju, tek tada ćemo se dovesti u situaciju da Povelja bude kod nas i da cijenimo ono što imamo", rekao je Halilović.

Značaj Kulinove povelje

Povelja Kulina bana je prvi poznati diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku i kao takav zaslužuje pažnju kako jezikoslovaca, tako i historičara. Njegova vrijednost za bosansku srednjovjekovnu historiju je nemjerljiva. To je prvi poznati dokument izdan od strane jednog bosanskog vladara vladaru, tj. knezu, druge države.

Značaj Povelja Kulina Bana ogleda se u dva područja: historiji bosanske državnosti i historiji bosanskog jezika. S prvog aspekta može se reći da je Kulinova povelja “rodni list” bosanske državnosti. Iz njenog sadržaja jasno se može uočiti činjenica da je Bosna već u 12. stoljeću imala uređenu državu i instituciju suverenog vladara, mada o tome postoje dokazi i iz 10. stoljeća. To su kroz historiju prešućivali i pokušavali osporiti razni historičari, geografi, politolozi iz okolnih zemalja.
Čak su neki uvrštavali Kulinovu povelju u spomenike vlastite nacionalno-jezičke historije, mada na njenom početku jasno stoji odrednica “(banь) bosьnьski” (ban bosanski).

Također, u povelji se uočava da je Bosna već tada imala prijateljske odnose sa Dubrovnikom, koji su se nastavili održavati kroz iduća stoljeća, te da je tada bila razvijena i trgovina na cijeloj teritoriji tadašnje bosanske države. To govori da Bosna nije bila zatvorena i da je održavala veze i sa drugim državama.

Još jedna važna činjenica o kojoj svjedoči ova povelja jeste postojanje pisarske kancelarije na banovom dvoru, što dokazuje dugu tradiciju pismenosti na bosanskom tlu, a često se kultura (a ponekad i kulturni nivo) jednog naroda veže upravo za početke pismenosti kod tog naroda.

Povelja Kulina bana

U ime Oca i Sina i Svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.

Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli.
Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje.

Ja Radoje banov pisar pisah ovu knjigu banove povelje od rođenja Kristova tisuću i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca augusta i dvadeset i deveti dan